Palača Erdödy

Palača Erdödy-Patačić

Jednokatna ugaona palača, na zapadnoj strani trga, glavnim pročeljem okrenuta prema istoku. Potječe iz druge polovice 18. st. i ubraja se među najskladnije primjere marijaterezijanskog baroka na području sjeverozapadne Hrvatske. Tlocrtni je raspored u obliku slova „L“. Glavno pročelje ima 17 prozorskih osi u I. katu, od kojih su 1. i 2., 13. i 14. položene u dva pobočna rizalita, a 7., 8. i 9. os u jače izvučenom srednjem dijelu. U rizalitu je bogato razveden i ukrašen kameni portal. Pobočni su rizaliti završeni trokutnim, a središnji svedenim zabatom. Ploha zida prizemnog dijela palače obrađena je u vodoravnoj rustici. Prizemni prozori imaju jednostavno profilirane okvire. Istaknuti kordonski vijenac dijeli prizemlje od I. kata, koje je pilastrima podijeljeno u polja. Prozori I. kata visoki su pravokutnici jednostavnih okvira, s izvučenim klupčicama, ukrašenih parapetima, te s trovrsnim natprozornicima: polukružnim, prekinutim i slomljenim natprozornikom. Potkrovni vijenac, koji obuhvaća oba pročelja, jest profiliran.
Južno pročelje ima osam prozorskih osi u prizemlju i u I. katu. U prizemlju, u 1. i 8. osi prozori su zazidani. U I. katu, 6. i 8. osi obrada pročelja povodi se za glavnim pročeljem, samo su svi natprozornici u I. katu polukružni, a u svim parapetima pravokutne uklade. Na jugoistočnom uglu krovnog sljemena očuvan je barokni buzdovan.
Očuvan je raspored prostora sa svođenim prizemljem. Prigodom adaptacije 1960. u velikoj su dvorani prizemlja presvučeni izvorni kameni stupovi mozaikom od grubog šljunka.
Wissert o toj palači piše sljedeće: „Marija Magdalena grofica Nädasy-Drašković kupila je 1700. zemljište za gradnju kapucinskog samostana. Kao sjeverni mu susjed spominje se Gatthany. Nije li to, može bit krivo pisano umjesto Batthiany?
Erdödy su poslije naslijedili od Batthiyana jednu kuću u Varaždinu, ali se zasad ne zna gdje je ona zapravo bila. Možda na mjestu dosadašnje vojarne Zrinjski? Ovu smo uvijek pripisivali grofovima Patačić. To treba donekle ispraviti. Sagradili su je Erdödyi i ona im je služila kao reprezentativni dom u doba kad su toliki naši aristokrati imali svoje kuće u gradu. Istom godine 1810. prodaje Ivan grof Erdödy ovu kuću za 16.000 fl. Franji pl. Bedekovichu, dvorskom referendaru i Fridriku grofu Patačiću. Ovaj je kasnije preuze sam, a kamko je bio posljednji svog roda, dođe i ona u ostavštinu porodice Patačić.”
Posljednja od roda Patačića, Eleonora, udovica Ivana Patačića, umrla je 1834. izvršiteljem oporuke i upraviteljem zaklade imenovala je Antuna pl. Kukuljevića-Sakcinskog, a budući da se on zahvalio, uprava zaklade povjerena je županijskom blagajniku. Imanje koje se sastojalo od dviju palača u Varaždinu i dijela zaklade prodano je na javnoj dražbi 1860. Tada je na dražbi prodana i palača Erdödy-Patačić na Kapucinskom trgu. Kupila ju je 1860. Gradska općina za ukonačenje vojske. Toj je svrsi palača služila sve do 1945., kada postaje Dom Jugoslavenske narodne armije.
Godine 1850. izradio je Bogomir Siegert, zajedno s Franjom Arnoldom i Franjom Graguschnikom plan prenamjene i povećanje palače za vojarnu.*

Trenutno traje postupak izrade dokumentacije koja će uključivati rekonstrukciju dvorišne zgrade u kojoj je do nedavno bio Caritas Varaždinske biskupije, uključujući uređenje dvorišta te rekonstrukcije sustava energetske obnove cijelog bloka.

Zgrada površinom obuhvaća prostor od 3200 m².

U zgradi se nalaze:
2 koncertne dvorane
13 klavirskih soba
10 soba za puhače
6 gudačih soba
5 gitarističkih soba
3 harmonikaške sobe
2 sobe za solo-pjevanje
7 soba za teoretsku nastavu
4 sobe za općeobrazovnu nastavu
5 soba za upravu.

VLASNICI

1700. Spominje se neki Gatthyan kao sjeverni susjed zemljišta koje kupuje Marija Magdalena
grofica Nadasdy-Drašković za gradnju kapucinskog samostana. Možda je pogrešno
zapisano, a trebalo je biti Batthiany.
18. st. Obitelj Erdödy nasljeđuje od Batthianya jednu kuću u Varaždinu. Možda je to bila
prije spomenuta kuća.
18. st. (druga pol.) Obitelj Erdödy gradi palaču u stilu terezijanskog baroka.
1810. Grof Ivan Erdödy posjeduje palaču.
1810. Grof Ivan Erdödy prodaje palaču grofu Fridriku Patačiću i Franji pl. Bedekoviću.
1810. (poslije) Fridrik Patačić preuzima vlasništvo.
1834. (prije) Posljednja od roda Patačića, grofica Eleonora, udovica grofa Ivana, postaje
vlasnicom.
1834. Umire grofica Eleonora Patačić.
1834.-1860. Palača postaje dio zaklade Eleonore Patačić kojom upravlja 1834.-1860. županijski
blagajnik.
1860. Prodaje se palača Erdödy Patačić na javnoj dražbi, a kupuje ju općina grada Varaždina
za potrebe ukonačenja vojske.
1860.-1945. Palača služi kao vojarna (Vojarna Zrinski)
1945. (poslije) Palača postaje Dom JNA
1990. Palača prelazi u vlasništvo Hrvatske vojske
1994. Glazbena škola u Varaždinu dobiva pravo korištenja koncertne dvorane i jedne
učionice
1997. Glazbena škola u Varaždinu postaje vlasnik Palače

• Izvor: Ivy Lentić Kugli: Zgrade Varaždinske povijesne jezgre, str. 184, 185